Preduvjet za primjenu metoda daljinskih istraživanja u izmjeri šuma, tj. u procjeni varijabli pojedinačnih stabala ili strukturnih elemenata šumskih sastojina je postojanje modela (jednadžbi) za procjenu istih. Za izradu te validaciju modela najčešće se koriste podaci terenskih mjerenja prikupljeni na određenom dijelu promatrane šumske površine, koji se potom koriste na značajno većoj površini sličnih strukturnih karakteristika.

Terenska mjerenja započela su s početkom provedbe projekta u ožujku 2017. g. Glavnina terenskih mjerenja provedena su tijekom 2017. i 2018. g. na ukupno 164 primjernih ploha postavljenih u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi. Naknadno, tijekom 2019. i 2020. g. provodila su se i dodatna detaljna terenska mjerenja, ovisno o specifičnim potrebama pojedinih aktivnosti.

Ukratko, provedeno je:

  1. uredsko planiranje uzorka primjernih ploha,
  2. terensko postavljanje primjernih ploha,
  3. izmjera stabala na primjernim plohama,
  4. dodatna detaljna terenska izmjera.

 

1)  Uredsko planiranje uzorka primjernih ploha

Prije same terenske izmjere, u uredu je za odabrano područje korištenjem GIS-a (digitalni ortofoto, gospodarska podjela) kreirana sistematska mreža točaka. Na temelju unaprijed određenih pravila, te u ovisnosti o starosti sastojina razmak između točaka mreže bio je 100 m × 100 m, 100 m × 200 m, 200 m × 100 m ili 200 m × 200 m.

Ukupno je uredskim planiranjem odabrano 164 točaka mreže odnosno 164 primjernih ploha.

 

2)  Terensko postavljanje uzorka primjernih ploha

Terenskoj izmjeri stabala prethodilo je postavljanje primjernih ploha, i to na temelju uredski odabranog uzorka primjernih ploha. Korištenjem prostornih (x,y) koordinata planiranih ploha i GNSS prijemnika iste su na terenu locirane. Potom je središte svake plohe snimljeno GNSS prijemnikom Stonex S9IIIN povezanim s CROPOS-om, Hrvatskim pozicijskim sustavom odnosno državnom mrežom referentnih GNSS stanica RH koja omogućava određivanje položaja u realnom vremenu s točnošću od 2 cm u horizontalnom te 4 cm u vertikalnom smislu na čitavom području države. Kako bi se postigla što veća točnost GNSS mjerenja, antena prijemnika postavljena je na štap visine 4 m. Središta primjernih ploha, odnosno njihove položajne vrijednosti (x i y koordinate) izmjerene su HTRS96/TM sustavu, a nadmorske visine točaka (z) u visinskom sustavu HVRS71. Središte svake primjerne plohe obilježeno je žutim kolcem.

Osim kao središta primjernih ploha, navedena GNSS mjerenja poslužila su i kao kontrolne terenske točke za validaciju DMR-a izrađenih iz raznih izvora podataka.

 

3) Terenska izmjera na primjernim plohama

U ovisnosti o gustoći i starosti sastojina, oko središta primjernih ploha definirane su kružne plohe polumjera 8, 15 ili 20 m. Terenskom izmjerom obuhvaćena su sva stabla na plohama s prsnim promjerom većim od 10 cm (taksacijska granica). Ukupno je izmjereno 4943 stabla, a što je uključivalo:

  • obrojčavanje stabala (od sjevera u smjeru kazaljke na satu),
  • determiniranje vrste drveća,
  • izmjera lokacije (na temelju izmjerene udaljenosti od središta plohe korištenjem daljinomjera i pomoću busole određenog azimuta),
  • izmjera dva međusobno okomita promjera promjerkom s centimetarskom podjelom,
  • izmjera polumjera krošanja (mjerenjem vertikalno projiciranih polumjera krošanja na tlo pomoću daljinomjera; na poduzorku od 2158 stabala uglavnom nadstojne etaže za koja se smatralo da će biti vidljiva iz zraka i detektirana metodama daljinskih istraživanja),
  • izmjera visine stabla i izmjera visine debla do prve žive grane krošnje korištenjem Vertex III visinomjera (na poduzorku od 3248 stabala odnosno na 65,7% stabala na plohama; visina ostalih stabala procijenjena je na temelju konstruiranih visinskih krivulja).

 

4) Dodatna detaljna terenska izmjera

U svrhu proširivanja istraživanja na terestričke tehnologije daljinskih istraživanja uspostavljeno je test područje na jednom od odsjeka. Na odabranom području je izvršena detaljna geodetska izmjera unutar šest odabranih ploha polumjera 15 m. Terenskom izmjerom su obuhvaćena sva stabla na plohama, što je činilo ukupno 128 stabala, a mjereni su:

  • Tri visine svakog stabla, mjerene od strane tri opažača, sa tri različita stajališta, koristeći Vertex uređaj.
  • Četiri prsna promjera svakog stabla, očitavani na milimetar.
  • Pozicija svakog stabla, mjerena totalnom stanicom.
  • Točke površine tla.
  • Orijentacijske točke korištene za daljnju fotogrametrijsku izmjeru.
  • Uspostavljena je geodetska osnova stabilizirana u panjevima.